Zgrada Arhitektonsko‑građevinsko‑geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci
Univerzitetskom gradu u Banjoj Luci, na prostoru nekadašnje kasarne „Vrbas“, izrasla je nova zgrada Arhitektonsko‑građevinsko‑geodetskog fakulteta (AGGF) — objekat koji vještom kombinacijom adaptacije istorijskog jezgra i nadogradnje savremenim volumenima postavlja mjerilo za obrazovne zgrade u regiji. Projekat je razvijan i građen u periodu 2012–2023. u tri faze, a od akademske 2023/2024. nastava se odvija upravo u ovom zdanju. Ukupna korisna površina iznosi približno 7.200–7.300 m², a investicija je vrijedna oko 11,7 miliona KM.
Arhitektonski odgovor potpisuju Saša i Malina Čvoro (4+arhitekti). Njihova ideja polazi od poštovanja zatečenog stanja — „Tereze“, vojne zgrade s kraja 19. stoljeća — ali bez nostalgije: novi dodaci i precizna kadriranja prostora stvaraju kontrast staro/novo, gdje je beton svjesno ostavljen vidljivim. Time je materijal postao glavni narativ: njegov ton, tekstura i fuga čitaju se kao dnevnik gradnje i tehnologije, a ne kao podloga koju treba sakriti.
Univerzitetski kampus je prostor u kojem se susreću različite funkcije, epohe i arhitektonski stilovi. Zbog toga je zadatak bio dvostruk: rehabilitirati postojeću „Terezu” i uspostaviti red u morfologiji kampusa kroz jasne gabarite, orijentacije i tokove. Autori i Univerzitet AGGF su taj okvir definisali u skladu s važećim planovima kampusa, uz naglasak na zaštićenom dendrofondu, parkovima i pješačkim rutama. Izvođenje ovako zahtjevnog projekta realizovao je konzorcij banjalučkih firmi predvođen kompanijom Tekton d.o.o.
Vidljivi beton kao estetika i tehnologija
Betonske površine (fasadni plaštevi, stubovi, ploče, atike, unutrašnji zidovi i stepenišni traktovi) ostavljeni su bez maskiranja. U spoju sa staklom i čelikom, nastaje iskren, minimalistički ambijent: učionice, ateljei i holovi djeluju otvoreno i profesionalno, dok je robustnost materijala stalni podsjetnik na konstruktivnu logiku zgrade. Vidljivi beton ovdje nije „surov“, nego disciplinovan: ritam dilatacija, ujednačenost pora i spojeva, precizno rješeni uglovi i sjene — sve to gradi vizuelni identitet koji studentima arhitekture i građevine svakodnevno „predaje“ lekciju o materijalu, spoju i detalju.
Istovremeno, projekat slijedi principe energetske efikasnosti — od niskoenergetskih standarda do „inteligentne zgrade“ — uz implementaciju EU normi u smislu performansi i upravljanja. U tom balansu, beton preuzima ulogu akumulacionog sloja, doprinosi termičkom komforu i akustici, a svojom trajnošću smanjuje potrebu za dodatnim oblogama i održavanjem.
Nova zgrada AGGF-a je istovremeno škola, laboratorija i manifest: mjesto gdje studenti stasavaju uz primjere iz prakse koje svakodnevno mogu osjetiti kroz prostor i materijal.
Ljepota jednostavnosti betona
Heidelberg Materials Cement BiH je u ovom projektu obezbijedio visokokvalitetne tipove cementa i betona, oslonjene na dugogodišnju ekspertizu i portfelj proizvoda razvijen za najrazličitije zahtjeve – od čvrstoće i obradivosti do trajnosti i održivosti. Naša filozofija je jasna: materijal treba da nosi arhitekturu i nakon završetka radova, bez maskiranja i nepotrebnih slojeva. Ova zgrada to potvrđuje – beton ostaje u prvom planu, iskren i nenametljiv, ali snažan. Njegova jednostavnost je njegova ljepota, a njegova trajnost je garancija da će oblik i karakter objekta ostati prepoznatljivi godinama.
