CBAM i CO2 troškovi mijenjaju pravila igre za cementnu industriju u BiH

Branimir Muidža za Bloomberg Adria BiH: CBAM i CO2 troškovi mijenjaju pravila igre za cementnu industriju u BiH

Autor: Ivana Raonić

• Od privatizacije 2000. godine uložili su više od 300 miliona KM u održivi razvoj
• Kompanije koje uvoze u EU suočavaju se od ove godine s visokim finansijskim obavezama
• Zelena tranzicija postaje pitanje konkurentnosti cijele industrije u BiH

Dok evropska pravila o CO2 emisijama postaju direktan finansijski teret za izvoznike iz Bosne i Hercegovine (BiH), domaće kompanije pokušavaju zadržati konkurentnost kroz nova ulaganja, alternativna goriva i tehnološku transformaciju proizvodnje. O tome koliko zelena tranzicija postaje pitanje opstanka industrije, ali i koliko sporost sistema usporava prilagođavanje tržišnim pravilima EU, za Bloomberg Adriju govorio je Branimir Muidža, generalni direktor Heidelberg Materials za Hrvatsku i BiH.

Rekordna prodaja i rast dobiti u industriji koja se istovremeno suočava s rastućim troškovima energije, pritiskom CBAM regulative i skupom zelenom tranzicijom, više nisu rezultat samo povoljnih tržišnih okolnosti nego dugoročnih ulaganja u efikasnost, modernizaciju i dekarbonizaciju.

1.    Koliko su rast dobiti i rekordna prodaja rezultat stvarne efikasnosti, a koliko povoljnih tržišnih okolnosti? 

Heidelberg Materials je jedan od najvećih globalnih integriranih proizvođača građevinskih materijala i rješenja, prisutan u skoro 50 zemalja svijeta. U Bosni i Hercegovini poslujemo već 26 godina i kontinuirano ulažemo u lokalne kapacitete i jačanje konkurentnosti.

Prije svega, vjerujem da su naši poslovni uspjesi rezultat predanog, vrijednog, poštenog i pametnog rada naših uposlenika i menadžmenta koji dosljedno žive misiju i viziju kompanije. Istovremeno, rast dobiti i rekordna prodaja proizašli su iz stvarne operativne efikasnosti, strateških ulaganja, kapitalnih investicija, modernizacije proizvodnih procesa, unapređenja logistike i fokusa na održivost. Uspjeh sigurno ne dolazi slučajno. Solidne tržišne okolnosti, nešto uvećana domaća i regionalna potražnja, i pored svih svakodnevnih izazova - dodatno su omogućili realizaciju rekordnih volumena. Sve to ne bi bilo moguće bez dugoročnog strateškog pristupa koji gradimo i to kroz: stalna ulaganja, fokus na efikasno poslovanje i produktivnost, ulaganje u ekologiju, proizvodne kapacitete, logistiku te nove tehnologije i inovativne proizvode. 

Od privatizacije 2000. godine uložili smo preko 300 miliona KM u održivi razvoj, ekološke projekte, svjetsku najbolju tehnologiju i opremu po EU standardima. Istovremeno povećavali smo proizvodne kapacitete, kako u proizvodnji cementa tako i u regionalnom razvoju pogona za proizvodnju gotovih betona u BiH i u Hrvatskoj, kao i novih terminala. Sve navedeno dovelo je do otvaranja novih tržišta kroz izvoz u vise zemalja. Bez efikasnosti i pametnih ulaganja nema ni poslovnih uspjeha, to je temelj. U savremenom poslovanju tržišne i poslovne okolnosti često se mijenjaju naglo, što zahtijeva stalno prilagođavanje, zato moramo biti izuzetno efikasni.

Želim naglasiti da osim finansijskog kapitala, značajne resurse, sredstva i vrijeme ulažemo u najvrjedniji kapital a to su naši uposlenici, za koje organizujemo 1000 satova edukacije godišnje. To je ključ uspjeha, izvor konkurentnosti i naša najveća snaga. 

Samo u posljednjih nekoliko godina i mi kao i ostale kompanije suočili smo se sa izazovima i različitim krizama što lokalnim što globalnim međutim sve smo ih uspješno prebrodili. 

2.     Kada CBAM i evropski CO2 troškovi za vas prestaju biti regulatorna tema i postaju direktan udar na profitabilnost?

Bitno je naglasiti da CBAM nije došao iznenada niti neočekivano. Već od 2023. godine započela je prijelazna faza u kojoj se emisija CO2 u proizvodnji nije naplaćivala, no kompanije iz BiH morale su se educirati tj. naučiti izvještavati o emisijama CO2 i podići svijest o važnosti ulaganja u dekarbonizaciju. Bilo je jasno da će to s vremenom postati ekološka nužnost te ekonomska i finansijska obaveza. To su dvije strane iste kovanice. Kao što ste upoznati, EU ima stroga očekivanja a pogotovo naknade po pitanju CO2 emisija. Kompanije koje uvoze u Europsku uniju suočavaju se od ove godine s visokim finansijskim obavezama jer se naknade sada knjiže kao rashodi u poslovnim knjigama, dok će stvarno novčano plaćanje taksi na uvoznu robu s CO2 otiskom početi od 2027. godine.  Mi smo odavno započeli sa pripremama, odnosno ulaganjima u pravcu dekarbonizacije međutim i pored toga suočavamo se sa ogromnim troškovima koje ćemo ubuduće plaćati kroz CBAM naknadu. Na taj način trošak CO2 postaje direktniji komercijalni faktor. Dekarbonizacija proizvodnje, uz ulaganja u održivi razvoj i kontinuirano mjerenje emisija, ključna je za održivost industrije u BiH, a cijeli sustav treba osigurati da su CO2 mjerenja verificirana od strane akreditiranih institucija koje su stekle odgovarajuće EU akreditacije.

Međutim šteta je što ta naknada koju budemo plaćali neće ostati u Bosni i Hercegovini jer nismo regulatorno za to spremni već sve ide Europskoj uniji. Ove godine da bi taj iznos mogao  preći 5 Mio KM a ubuduće i više jer se stopa progresivno povećava a samim time i naknada. 

3.    Može li cement iz BiH ostati konkurentan na EU tržištu bez ozbiljnih ulaganja u dekarbonizaciju? 

Ne. Ni jedan proizvod, niti roba koja sadrži značajni CO2 otisak ne može biti konkurentan kao ni kompanije koje to proizvode i plasiraju, bez značajnih i pravovremenih ulaganja.  Cement iz BiH, ali i ostali proizvodi iz Bosne i Hercegovine koji se plasiraju u Europsku uniju riskiraju time gubitak konkurentnosti odnosno određenih tržišnih pozicija uz pritisak na prodaju, marže i poslovni rezultat. A paralelno, moraju najveći dio dobiti ulagati u dekarbonizacije kako bi opstale i bile konkurentne. Heidelberg Materials Cement BiH dio potrebne toplinske energije (trenutno samo oko 10-12 godišnje %) osigurava iz SRF goriva (Solid Recovered Fuel – gorivo iz krutog otpada) i iskorištenih automobilskih guma, u skladu s važećim dozvolama i evropskim standardima. SRF je proizvod s jasno definiranim hemijskim sastavom i fizičkim svojstvima. Nabavlja se kroz strogo kontrolisan režim i prolazi laboratorijske provjere u akreditiranim laboratorijama, a uvoz se vrši pod strogo kontrolisanim uslovima od akreditovanih kompanija. Sve kompanije u našoj industriji, kao i našoj grupaciji- svugdje u Europskoj uniji i u svijetu pokušavaju povećati taj udio zamjenskih goriva i utjecati dodatno na dekarbonizacije kako bi bile što efikasnije i smanjile svoj utjecaj na okoliš . Sve navedeno naravno ima i ekonomski uticaj. To je i logika i smisao uvođenja takve takse koja će svojom cijenom na neki način motivirati i ubrzati kompanije da što više i što brže ulažu upravo u održivi razvoj na način kako sam opisao.

4.    Šta je danas za Kakanj veći izazov, trošak zelene tranzicije ili sporost sistema da tu tranziciju isprati?   

Vjerujem da oba faktora utiču, no sporost sistema u praćenju zelene tranzicije predstavlja znatno veći izazov. Procesi se odvijaju sporo i ne zavise samo od nas, već od regulatora, zakonodavstva, primjene propisa i detaljnije razrađenih pravilnika. Uz to, u BiH još uvijek ne postoji primarna selekcija otpada; imamo divlje deponije i otpad koji, nažalost, završava u rijekama umjesto da se koristi kao energija koja bi zamijenila fosilna goriva, kao što je praksa u najnaprednijim i ekološki osviještenim zemljama.

Bosna i Hercegovina ima izuzetne prirodne resurse, potencijal obnovljivih izvora energije koji višestruko nadmašuje naše potrebe. Međutim, ključni izazov ostaje efikasnost sistema, posebno u segmentu regulatornog okvira i brzine realizacije investicija. Jednako tako postoji i potreba efikasnijeg upravljanja otpadom na korist prije svega građana, društva i industrije odnosno ekonomije. Danas nije pitanje da li trebamo provesti energetsku tranziciju, poznati su i odgovori na pitanje kako to uraditi, nego koliko brzo i koliko kvalitetno ćemo je realizirati.

Potreban je strateški i sveobuhvatan pristup tranziciji. Svaka neefikasnost bilo od strane regulatora, primjene propisa i sporosti sistema dovodi do nekonkurentnosti kompanija ali i nacionalne ekonomije. Najzdraviji dio svake ekonomije su one kompanije koje proizvode, svake sekunde stvarajući neku novu vrijednost i one koje izvoze. To bi trebale biti gazele naše ekonomije. Međutim, ako nemaju mogućnost ulaganja u održivi razvoj ili ako ne postoji poslovno okruženje i zakonski okvir koji im omogućava da ostanu konkurentne u odnosu na kompanije iz uređenih sistema, bit će im teže uhvatiti korak sa zemljama koje imaju viši stupanj razvoja, veći BDP i, posljedično, bolji standard građana.   Istovremeno, važno je naglasiti da Cementara Kakanj već godinama kontinuirano ulaže u modernizaciju proizvodnih procesa i tehnologije zaštite okoliša, uključujući savremene filterske sisteme. Podsjećam da smo ubrzo nakon privatizacije smanjili emisije prašine za čak 99%, imamo strogi monitoring emisija, pri čemu svi relevantni parametri poslovanja ostaju u okviru propisanih okolišnih dozvola i važećih standarda. A u posljednje vrijeme učestale su i inspekcije. Upravo zato zelenoj tranziciji pristupamo ne kao odgovoru na pritisak, nego kao sastavnom dijelu dugoročne poslovne odgovornosti i održivosti industrije.  Energetska neovisnost i stabilnost jača nacionalnu, ekonomsku i geopolitičku stabilnost. 

Ubrzana energetska tranzicija je prilika ali i potreba da Bosna i Hercegovina napravi iskorak – prema održivijoj, konkurentnijoj i dugoročno stabilnijoj ekonomiji.

5.     Šta danas može ozbiljnije ugroziti poslovanje cementare u Kaknju, slabija potražnja, skuplja energija ili trošak dekarbonizacije?

U vašem pitanju ste upravo nabrojali najsnažnije sile koje pogotovo ove godine rade pritisak na naše poslovanje, na troškove, a time na rezultate i konkurentnost. Ali isto tako usmjeravaju naše napore i nova ulaganja kako bi na efikasan način ublažili i prevazišli te izazove.

Posljednjih nekoliko godina cijena električne energije, koja je kod nas značajan trošak - mislim da smo drugi a ove godine možda i najveći potrošač struje u BiH, raste često i po stopama od 20% kao što je to slučaj ove godine. Svi smo mi kao građani a i privrednici suočeni sa velikim povećanjem cijena goriva a mi otprilike između 2-2,5 Mio tona robe prevozimo. Pa osim što je ta roba koju kupujemo skuplja i zbog dodatnog troška energije i ostalih troškova, skuplji je i trošak prijevoza tih roba. 

S obzirom na strategiju održivog poslovanja i plan investicija, koje svake godine obuhvataju oko 30 ili više novih ulaganja, naše poslovanje usmjereno je na povećanje efikasnosti i konkurentnosti, razvoj partnerstava s novim kupcima i dekarbonizaciju. Kroz ulaganja i kvalitetnije upravljanje troškovima smanjujemo izloženost volatilnosti cijena energije. 

Zahvaljujući pravovremenoj i ozbiljnoj pripremi, dragocjenim iskustvima naše grupacije koja posluje u više od 50 zemalja, ozbiljnom i odgovornom pristupu, strogim internim procedurama i kontinuiranim investicijama, Heidelberg Materials u BiH je opredijeljen, spreman i odlučan odgovoriti na izazove CBAM a, ali i na sve ostale izazove.

Nastavljamo sa ulaganjima i opredjeljenjem ka održivom poslovanju, razvoju i plasmanu novih proizvoda, kako novih cemenata koje već uvodimo, tako i novih tipova betona. Koristimo materijala koji omogućavaju održivi razvoj i naše poslovanje na dobrobit svih dionika; poslovnih partnera, naših vrijednih i sjajnih uposlenika, naše lokalne zajednice i komšija, dioničara i javnosti. Gdje god pogledate, vidjet ćete projekte izgrađene našim „sivim zlatom“, cementom i betonima koji nastaju širom regije. Naša želja je da zacementiramo lidersku poziciju kako na tržištu tako i troškovnu lidersku poziciju u regiji u kojoj djelujemo.