Od otpada do resursa: Industrija traži sistemska rješenja

Kako otpad iz ekološkog problema pretvoriti u vrijedan resurs, smanjiti korištenje primarnih sirovina i istovremeno doprinijeti dekarbonizaciji industrije, jedna je od centralnih tema međunarodne konferencije „Otpad – resurs za razvoj cirkularne ekonomije“, koja se 7. i 8. septembra održava u Hotelu Hills u Sarajevu. Konferenciju organizuje Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH, uz podršku i sufinansiranje Vlade Federacije BiH i Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta. Skup je okupio predstavnike nadležnih institucija, industrije, komunalnih preduzeća, operatera sistema upravljanja otpadom, akademske zajednice te stručnjake iz Bosne i Hercegovine, Njemačke, Srbije, Hrvatske i drugih zemalja.

„Oblast okoliša jedna je od najobimnijih i najzahtjevnijih u pristupnim pregovorima za svaku zemlju kandidata. Bosna i Hercegovina treba graditi sistem u kojem se otpad neće posmatrati isključivo kao ekološki problem, nego kao vrijedan resurs za industrijski razvoj, energetsku tranziciju i nova ulaganja. Međutim, taj proces moraju pratiti jasna regulativa, snažan institucionalni nadzor i transparentan monitoring.  Želimo da ova konferencija okupi stručnjake, donosioce odluka i predstavnike industrije kako bismo kroz razmjenu znanja i iskustava došli do konkretnih i primjenjivih rješenja.“, izjavio je Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne/Gospodarske komore FBiH i naglasio primjer cementne industrije kao dio globalnog proizvodnog lanca u kojem kupci i evropsko tržište već postavljaju visoke zahtjeve u pogledu procedura, održivosti i korištenja resursa.

Tokom prvog panela, posvećenog energetskoj tranziciji i dekarbonizaciji industrije, istaknuta je važnost povezivanja institucija, privrede, akademske i stručne zajednice u pronalaženju sistemskih rješenja. Posebna pažnja posvećena je CBAM-u i obavezama koje ovaj mehanizam donosi domaćim izvoznicima. Naglašeno je da proces dekarbonizacije mora biti povezan s očuvanjem konkurentnosti i opstankom industrije, jer kompanije koje se pravovremeno ne prilagode novim pravilima i troškovima evropskog tržišta mogu izgubiti konkurentsku poziciju, smanjiti proizvodnju ili ugasiti pojedine industrijske kapacitete.

Upravo je cementna industrija jedan od primjera kako se istovremeno može odgovoriti na zahtjeve dekarbonizacije i doprinijeti razvoju cirkularne ekonomije. Korištenjem određenih vrsta prethodno obrađenog otpada, koje se više ne mogu ponovo upotrijebiti niti reciklirati, kao zamjene za dio prirodnih sirovina i konvencionalnih goriva, ova industrija može doprinijeti smanjenju količina otpada koje završavaju na deponijama, očuvanju primarnih resursa i smanjenju upotrebe fosilnih goriva. 

„Zamjenska goriva su u fokusu našeg djelovanja i nešto na čemu nastavljamo raditi, jer njihovo korištenje predstavlja potrebu savremene cementne industrije. Naš cilj je kontinuirano povećavati udio zamjenskih goriva u odnosu na fosilna goriva. To su pozitivni trendovi ne samo za cementnu industriju nego i na globalnom nivou, a Heidelberg Materials Cement BiH među pionirima je održivog razvoja u Bosni i Hercegovini“, izjavio je Izudin Neimarlija, izvršni direktor za proizvodnju i tehnička pitanja u kompaniji Heidelberg Materials Cement BiH. Iskustva Heidelberg Materials Grupe predstavljena su kroz industrijsku studiju slučaja „HM Cement – put ka održivoj i niskougljičnoj proizvodnji“, koju je prezentirao Dominik Nied iz Heidelberg Materialsa. U fokusu prezentacije bila su iskustva iz Njemačke i drugih razvijenih evropskih sistema, uključujući korištenje alternativnih sirovina i goriva, smanjenje emisija te uspostavljanje regulatornih i infrastrukturnih uslova potrebnih za zelenu tranziciju industrije.

„Iskustvo Heidelberg Materialsa pokazuje da tranzicija ka niskougljičnoj proizvodnji zahtijeva dugoročnu strategiju, ulaganja u savremene tehnologije i znatno efikasnije korištenje resursa. Otpad koji se ne može ponovo upotrijebiti ili reciklirati može, uz strogo definisane standarde i kontinuiranu kontrolu, zamijeniti dio fosilnih goriva i primarnih sirovina u industrijskoj proizvodnji. Rješenja koja se već primjenjuju u Njemačkoj mogu biti korisna i za Bosnu i Hercegovinu, ali je neophodno razviti stabilan regulatorni okvir, odgovarajuću infrastrukturu i saradnju institucija, privrede i lokalnih zajednica“, izjavio je Nied.

Važan doprinos prvom danu konferencije dali su i stručnjaci iz Srbije i Hrvatske koji su prenijeli iskustva u oblasti cirkularne ekonomije, upravljanja otpadom i usklađivanja industrijskog i komunalnog sektora s evropskim propisima. 

Siniša Mitrović, direktor Centra za cirkularnu ekonomiju pri Privrednoj komori Srbije, govorio je o praksama i izazovima Srbije, ističući da individualna odgovornost prema otpadu mora biti praćena sistemskim rješenjima, uređenom infrastrukturom i jasno definisanim institucionalnim odgovornostima.
Na drugom panelu, pod nazivom „Otpad kao resurs – uloga zamjenskih goriva u cirkularnoj ekonomiji“, predstavnici industrije, komunalnih preduzeća i nadležnih institucija razgovarali su o uspostavljanju odgovarajućeg regulatornog okvira koji bi omogućio korištenje otpada kao resursa. Takav okvir podrazumijeva jasno definisane procedure, efikasan institucionalni nadzor te kontinuiran i transparentan monitoring svih procesa.

Posebno je naglašeno da je uvoz SRF-a i RDF-a strogo regulisan i moguć isključivo iz zemalja Evropske unije, uz posjedovanje okolinske dozvole za suspaljivanje, a dozvolu mogu dobiti samo ovlašteni uvoznici i korisnici ovih goriva. „Ne radi se, dakle, o komunalnom otpadu, nego o zamjenskim gorivima, odnosno prerađenom neopasnom otpadu“, istakao je predstavnik Ministarstva okoliša i turizma, dodajući da se provodi stroga kontrola njihovog sastava. 

Drugog dana konferencije, 8. septembra, fokus će biti na izazovima koji očekuju komunalni sektor u procesu usklađivanja s propisima i standardima Evropske unije. Predstavnici komunalnih preduzeća, operatera sistema upravljanja otpadom, industrije, institucija i finansijskog sektora razgovarat će o potrebnoj infrastrukturi, finansiranju održivih projekata i modelima saradnje koji mogu ubrzati razvoj cirkularne ekonomije.

Očekuje se da razmjena domaćih, regionalnih i evropskih iskustava doprinese definisanju konkretnih preporuka za unapređenje propisa i sistema nadzora, razvoj infrastrukture, primjenu inovativnih tehnologija i osiguravanje finansijskih mehanizama za održive projekte. Njihova primjena trebala bi doprinijeti dugoročnoj održivosti i konkurentnosti bh. industrije te njenom uspješnijem pozicioniranju na domaćem i evropskom tržištu.